Iako je cijela priča s geotermalnom energijom prvenstveno bitna zbog iskorištavanja toplinske energije za grijanje odnosno potreba gradske toplane te električne energije za potrebe javnih ustanova Grada, potrebno je sagledati i nebrojivo mnogo ostalih mogućnosti za iskorištavanje ostataka toplinske energije iz geotermalnih izvora u kasnijim faza razvoja.
Prvenstveno se tu javljaju mogućnosti za grijanje sportsko rekreacijskog kompleksa odnosno bazena koji ima visoke energetske zahtjeve. Isto tako ostatak toplinske energije je moguće koristiti u gospodarstvu (poljoprivreda – plastenici, ribogojilišta; razne sušare – drvo, voće/povrće; zagrijavanje proizvodnih hala…), a jeftinija energije bi zasigurno pomogla gospodarskom razvoju grada.
Razvoj grada kao sportsko-turističkog središta
Postojanje tri do četiri što otvorena što zatvorena bazena na području bivše vojarne Luščić bio bi izuzetno snažan poticaj razvoju športa u Karlovcu kako natjecateljskog tako i rekreacijskog, te snažan poticaj razvoju Karlovca kao turističkog središta kontinentalne Hrvatske. Izgradnja kompleksa bazena nužno će rezultirati potrebom izgradnje jedne do dvije športske dvorane kao i hotela i restorana i time će se otvoriti mogućnost stvaranja športskog centra u kojem bi se dolazili pripremati športaši iz cijele države i susjednih zemalja. Posebna atrakcija bili bi bazeni na otvorenom koji bi bili u funkcije cijele godine i nesumnjivo postali centar okupljanja osoba svih životnih doba. Razumnom cijenom mjesečne pretplate broj stalnih korisnika iznosio bi više tisuća što bi omogućilo samostalno financiranje samog kompleksa tako i športskih klubova koji se bave športovima vezanim za vodu.
Okružen s četiri rijeke, te velikim šumskim površinama s povećanjem dolaska turista otvorit će se mogućnosti unapređenja udjela lovnog i ribičkog turizma, biciklističkog i gljivarskog turizma, kajakaštva i splavarenja, natjecanja u orijentaciji, gastronomski sajmovi, domaćinstvo kongresnih znanstvenih skupova i umjetničkih manifestacija, seoski turizam. Ne zaboravimo povijesne spomenike, umjetničke atrakcije i prirodne ljepote Karlovca te bliže i dalje okolice. Sve te aktivnosti učinile bi Karlovac turističkim središtem središnje Hrvatske iz kojeg je moguće organizirati i jednodnevne ciljane izlete na more, gorska područja i Slavoniju.
Gospodarski razvoj grada temeljen na izgradnji punionice pitke vode
Već je rečeno da Karlovac leži na ogromnom rezervoaru pitke vode, jedne od najkvalitetnijih na svijetu, a Karlovac od tog ogromnog kapitala gotovo ništa ne koristi. Voda iz karbonatnog kompleksa nalazi se na 20-tak metara ispod samog grada i za sada se zahvaća u dvjema zdencima na području Borlina (zapadna periferiji grada) čija je izdašnost 32 l/s i 16 l/s. Na suprotnom kraju grada na području Mostanja posljednjih nekoliko godina izrađena su tri zdenca izdašnosti 60 l/s, 70 l/s i 90 l/s. Voda iz ta tri zdenca vrhunske je kvalitete jednake svjetski poznatoj vodi koja se zahvaća u Svetoj Jani podno Žumberka. Zdenci su izrađeni na desnoj obali Korane, na poljoprivrednom zemljištu i u neposrednoj blizini obilaznice koja će vrlo brzo biti stavljena u funkciju.
Javnu vodoopskrbu u Hrvatskoj vrše isključivo javna poduzeća, a isključivo privatna poduzeća zahvaćaju i flaširaju mineralnu i izvorsku vodu radi prodaje. U Hrvatskoj trenutno 13 privatnih poduzeća crpi vodu radi flaširanja na temelju 29 koncesija na najduži koncesijski rok od 30 g. Koncesijska naknada je 3 lipe po litri zahvaćene vode, tako da Hrvatska ubire oko 13 milijuna kuna godišnje naknade dok se prihodi industrije flaširane vode procjenjuju na oko milijardu kuna godišnje. Jamnica ima udio od oko 70 % flaširane vode od čega 75 % proda na domaćem tržištu, a 25 % izvozi i prema tome je jedna od najprofitabilnijih tvrtki u Hrvatskoj (podatak iz 2016 g.).
Razmišljajući globalno mora se uvažiti činjenica da većina svjetskih zaliha pitke vode postupno prelazi u vlasništvo privatnih kompanija koje preuzimaju potpunu kontrolu nad tim dragocjenim i životno važnim resursom. Zbog njegove važnosti smatramo da je izuzetno važno da Hrvatska počne sama zahvaćati, flaširati i distribuirati pitku vodu i dopunjavati državni i gradski proračun vrlo značajnim novčanim iznosima zadržavajući kontrolu na eksploatacijom tog resursa. Dok gradsko komunalno poduzeće zahvaća vodu i prodaje je građanstvo po cijeno od oko 4 kn/m3 (industriji po 14 kn/m3) litra flaširane vode u prodaji iznosi 7-8 kn/l. Ukupna davanja privatnih proizvođača državi iznose oko 70 kn/m3 što im omogućava izvanredno veliku dobit.
Krajnji zaključak je da investicija u taj pogon nije velika (50-60 milijuna HRK), a financijska korist za državni i gradski proračun bila bi ogromna.
Samodostatnost u proizvodnji hrane
Nastojanja da se proizvodnja hrane rabi kao sredstvo kontrole stanovništva veća su nego ikad do sada u povijesti čovječanstva. Upravo današnja situacija u vrijeme pandemije virusa i zatvaranja granica pojedinih država pokazuje kolika je naša ovisnost o uvoznoj hrani velika (zadovoljavamo samo 40% potreba vlastitom proizvodnjom hrane) i da nam je prioritet povećanje proizvodnje hrane koja će ne samo zadovoljiti naše potrebe već postati vrlo važan izvozni proizvod.
Naziv dokumentatanjem genetski modificirane hrane, čiju su proizvodnju patentirale, velike svjetske kompanije nastoje zadobiti potpunu kontrolu nad njenom proizvodnjom a time i potpunu ovisnost pojedinih država i njenog stanovništva o tim kompanijama. To je aspekt – hrana kao oružje. Drugi aspekt je nepoznanica kakve će sve posljedice po zdravlje ljudi imati dugotrajna konzumacija genetski modificirane hrane i taj aspekt bismo mogli proglasiti aspektom depopulacije.
Kao reakcija na ta nastojanja u svijetu se razvija svijest o nužnosti samodostatne proizvodnje genetski nemodificirane hrane na razini države ali i lokalnoj razini. Svaka lokalna zajednica realno ima tu mogućnost, a Karlovac kao grad i županija posebice. Naime, cijena proizvodnje hrane direktno ovisi o cijeni energenata koji se rabe pri toj proizvodnji. Već je rečeno da će izlazna temperatura vode iz toplane iznosit oko 60-70º C i njena energija može se iskoristiti za zagrijavanje staklenika za proizvodnju povrća i cvijeća. Staklenike bi grad Karlovac mogao izgraditi na području bivše vojarne Luščić udaljene par stotina metara od gradske toplane. Zbog uštede prostora predlaže se izgradnja vertikalnih vrtova na pet ili šest razina, čime bi sami staklenici, čelično-stakleni tornjevi, po svojoj arhitekturi postali svojevrsna svjetska atrakcija. Povrće, ukrasno i ljekovito bilje moglo bi se proizvoditi kroz cijelu godinu po cijeni koja će biti znatno niža od onih na tržištu. Ovisno o broju članova, svako bi se domaćinstvo grada moglo direktno i bez posrednika opskrbiti „zelenim paketom“- paketom genetski nemodificiranog i zaštitnim sredstvima minimalno tretiranog raznovrsnog povrća dostatnog za tjedan dana s dostavom na kućni prag.
Hrvatska godišnje uveze gotovo 1400 tona cvijeća vrijednog 7,44 milijuna € i ne postoji razlog da se barem dio tog uvoza, dostatnog za naše lokalno tržište, ne supstituira jeftinijom proizvodnjom u staklenicima.
Ne treba zanemariti činjenicu da predviđeni tornjevi omogućavaju potpuno kontroliranu proizvodnju ljekovitog bilja za proizvodnju eteričnih i ljekovitih ulja.
Izgradnjom bušotina u istočnom dijelu istražnog prostora namijenjenih proizvodnji električne energije zahvaćati će se voda temperature 170-180 ºC. Nakon oduzimanja topline u energani, temperatura vode na izlazu iznosit će oko 70 ºC koja je dovoljna da se uz i oko energane izgrade hektari staklenika za proizvodnju povrća, ukrasnog i ljekovitog bilja. Područje u tom dijelu istražnog prostora manjim je dijelom u privatnom vlasništvu, a većim u društvenom i taj dio zemljišta je zapušten i izvan bilo kakve funkcije. Veličina prostora omogućava uz izgradnju staklenika i izgradnju prostranih životinjskih nastambi, minimalistički izgrađenih sa slobodnim kretanjem životinja unutar nastambi i unutar ograđenog prostora, u kojima bi se mogla uzgajati krupna stoka i svinje. Topla voda nakon izlaska iz energane mogla bi podno zagrijavati životinjske nastambe tako da izgradnja tih objekata ne bi činila veliki trošak.